Item location:
LaktaÏsi, RS, B&H
Kategorije:
Nagrađene knjige / Istorijski / Trileri / Domaći autori / Istorijski triler
Format: 13x20 cm
Broj strana: 544
Pismo: Latinica
Povez: Mek
Godina izdanja: 5. april 2017.
ISBN: 978-86-521-2316-2
O knjizi
Nagrada „Borislav Stanković“.
Okultni triler iz vremena pada Konstantinopolja.
Remek-delo novije srpske književnosti, Petkovićev roman o poslednjim danima Vizantije objedinjuje poigravanje pisca istorijom, religijom i magijom, pružajući uverljivu predstavu i duhovne i geografske mape odumirućeg Carstva.
Grupa konjanika početkom XV veka nabasa na antički mauzolej, koji će se ispostaviti kao mesto inicijacije njihovog mističnog iskustva, u čijoj je osnovi učenje da duša neprestano putuje i „na svom putu menja samo imena, čuvajući pritom savršeno sećanje na smrt“. Glavni junak, Filarion, i njegov učitelj, vizantijski filozof neoplatoničar Gemistos Pliton, vodiće čitaoce kao kakve sledbenike kroz svojevrsno hodočašće na putu ostvarivanja besmrtnosti duše i dosezanja božanskog u čoveku. Na pozadini ove dubinske potke Petković oživljava Konstantinopolj, Mistru i poslednje ostatke hiljadugodišnje imperije preko istorijskih likova filozofa, vojskovođa, careva i običnih stanovnika Grada nad gradovima, u trenucima uoči i za vreme njegove herojske odbrane i, s druge strane, na pragu buđenja interesa za helensku kulturu u hrišćanskom svetu. Sučeljavanje hrišćanstva i nadirućeg islama, u epohi kada hrišćani osećaju da ih je vera napustila i da je moguće spojiti pitagorejsko i Hristovo učenje – daju ovom romanu sveobuhvatnu aromu pozne vizantijske civilizacije.
„Struktura teksta u završnici daje utisak zbornika jedne nad-knjige, svete i magijske istovremeno, u kojoj se prožimaju aluzije na Platonove dijaloge, starozavetne i novozavetne tekstove, ali i apokrifne spise, knjige u kojoj se ukrštaju fikcija, istorijski zapisi i onirička svedočenja.“ Đorđe Despić
„Gromada od romana.“ Mića Vujičić
O autoru
Radoslav Petković rođen je 1953. godine u Beogradu.
Objavio je romane: Put u Dvigrad (1979, Nagrada „Miloš Crnjanski“), Zapisi iz godine jagoda (1983), Senke na zidu (1985), Sudbina i komentari (1993, nagrade: „Meša Selimović“ i „Borbina nagrada“ za najbolju knjigu godine, NIN-ova nagrada za najbolji roman godine), Savršeno sećanje na smrt (2008, nagrada „Borisav Stanković“) i Događaj godine (2010); knjige priča: Izveštaj o kugi (1989, „Andrićeva nagrada“) i Čovek koji je živeo u snovima (1998, „Vitalova nagrada“ za knjigu godine); i knjige esejističke proze Ogled o mački (1995), O Mikelanđelu govoreći (2006), Vizantijski internet (2007) i Upotreba vilenjaka (2008).
Dela Radoslava Petkovića prevođena su na francuski, nemački, grčki, mađarski, bugarski, slovenački i slovački jezik.
Prevodio je sa engleskog Čestertona, Tolkina, Defoa i Stivensona.
Priče Radoslava Petkovića nalaze se u više antologija objavljenih u zemlji i inostranstvu.
Živi i radi u Novom Sadu.
Nagrađene knjige / Istorijski / Trileri / Domaći autori / Istorijski triler
Format: 13x20 cm
Broj strana: 544
Pismo: Latinica
Povez: Mek
Godina izdanja: 5. april 2017.
ISBN: 978-86-521-2316-2
O knjizi
Nagrada „Borislav Stanković“.
Okultni triler iz vremena pada Konstantinopolja.
Remek-delo novije srpske književnosti, Petkovićev roman o poslednjim danima Vizantije objedinjuje poigravanje pisca istorijom, religijom i magijom, pružajući uverljivu predstavu i duhovne i geografske mape odumirućeg Carstva.
Grupa konjanika početkom XV veka nabasa na antički mauzolej, koji će se ispostaviti kao mesto inicijacije njihovog mističnog iskustva, u čijoj je osnovi učenje da duša neprestano putuje i „na svom putu menja samo imena, čuvajući pritom savršeno sećanje na smrt“. Glavni junak, Filarion, i njegov učitelj, vizantijski filozof neoplatoničar Gemistos Pliton, vodiće čitaoce kao kakve sledbenike kroz svojevrsno hodočašće na putu ostvarivanja besmrtnosti duše i dosezanja božanskog u čoveku. Na pozadini ove dubinske potke Petković oživljava Konstantinopolj, Mistru i poslednje ostatke hiljadugodišnje imperije preko istorijskih likova filozofa, vojskovođa, careva i običnih stanovnika Grada nad gradovima, u trenucima uoči i za vreme njegove herojske odbrane i, s druge strane, na pragu buđenja interesa za helensku kulturu u hrišćanskom svetu. Sučeljavanje hrišćanstva i nadirućeg islama, u epohi kada hrišćani osećaju da ih je vera napustila i da je moguće spojiti pitagorejsko i Hristovo učenje – daju ovom romanu sveobuhvatnu aromu pozne vizantijske civilizacije.
„Struktura teksta u završnici daje utisak zbornika jedne nad-knjige, svete i magijske istovremeno, u kojoj se prožimaju aluzije na Platonove dijaloge, starozavetne i novozavetne tekstove, ali i apokrifne spise, knjige u kojoj se ukrštaju fikcija, istorijski zapisi i onirička svedočenja.“ Đorđe Despić
„Gromada od romana.“ Mića Vujičić
O autoru
Radoslav Petković rođen je 1953. godine u Beogradu.
Objavio je romane: Put u Dvigrad (1979, Nagrada „Miloš Crnjanski“), Zapisi iz godine jagoda (1983), Senke na zidu (1985), Sudbina i komentari (1993, nagrade: „Meša Selimović“ i „Borbina nagrada“ za najbolju knjigu godine, NIN-ova nagrada za najbolji roman godine), Savršeno sećanje na smrt (2008, nagrada „Borisav Stanković“) i Događaj godine (2010); knjige priča: Izveštaj o kugi (1989, „Andrićeva nagrada“) i Čovek koji je živeo u snovima (1998, „Vitalova nagrada“ za knjigu godine); i knjige esejističke proze Ogled o mački (1995), O Mikelanđelu govoreći (2006), Vizantijski internet (2007) i Upotreba vilenjaka (2008).
Dela Radoslava Petkovića prevođena su na francuski, nemački, grčki, mađarski, bugarski, slovenački i slovački jezik.
Prevodio je sa engleskog Čestertona, Tolkina, Defoa i Stivensona.
Priče Radoslava Petkovića nalaze se u više antologija objavljenih u zemlji i inostranstvu.
Živi i radi u Novom Sadu.